Ovogodišnji Dani Vele spile su u znaku povijesti svakodnevice, tematski usmjereni na hranu, a sinoć su posjetitelji u Atriju Centra za kulturu kroz izlaganje dr. sc. Mateja Hulina, koja se bavi proučavanjem prehrambenih navika neolitičkog stanovništva na području Hrvatske saznali nešto više o prehrambenim navikama neolitičkih stanovnika Vele spile. Zanimljivi podaci govore ne samo o tome što se jelo u Veloj spili nego i metodologija rada.
Znanstveni interes vezan joj je u prvome redu za prehranu i svakodnevni život ljudi u prapovijesti, keramiku, organske ostatke na keramici i primjenu kemijskih analiza u arheologiji. Tijekom i nakon studija sudjelovala je na brojnim arheološkim istraživanjima. Glavna je pretpostavka da se prehrana prapovijesnih ljudi razlikuje u vremenu (tijekom neolitika i eneolitika) i u prostoru (između Dalmacije i istočne Hrvatske) te će se razlike reflektirati i u organskim ostatcima na keramičkim posudama. Hvarska kultura prema keramičkom materijalu i području rasprostranjenosti dijeli se na ranu ili smilčićku varijantu koja se najčešće javlja u sjevernoj Dalmaciji, klasičnu koja je najpoznatija iz Grapčeve i Markove špilje na Hvaru, Vele Spile na Korčuli i Gudnje na Pelješcu, lisičićku varijantu koja se javlja u Hercegovini i zasebnu varijantu u Istri i Hrvatskom primorju, no u novijoj literaturi ona se jednostavno dijeli na rani, klasični i kasni stupanj.
Predavanje na poveznici pogledajte: https://www.youtube.com/live/kU7mcFEV3yE
