
Vela Luka večeras je disala kao jedno. Nakon što je u 18 dana istrčala nevjerojatnu rutu od Prevlake do Vukovara, nazvanu „Cestom ponosa, mira i ljubavi“, Jelena Barčot vratila se kući, gdje su joj njezini sumještani priredili doček za pamćenje.
Čim je trajekt u 20 sati uplovio u velolučku luku, riva je odjeknula glazbom, pljeskom i emocijama. Jelenu su dočekali brojni Velolučani i njezini prijatelji, a posebnu su kulisu stvorile Mažoretkinje Vele Luke, Narodna glazba Vele Luke te Torcida Vela Luka. U moru zagrljaja i iskrenog ponosa nije nedostajalo ni suza radosnica koje su najbolje opisale koliko ovaj podvig znači cijelom mjestu.
Dobrodošlicu su joj u ime mjesta poželjeli i načelnica Općine Vela Luka Katarina Gugić te direktor Turističke zajednice Vele Luke Dorjan Dragojević, koji su joj uputili srdačne čestitke i uručili bukete cvijeća.

Večerašnji doček bio je najljepša kruna njezinog putovanja dugog stotine kilometara. Kako je i sama istaknula u dirljivoj objavi nakon što je stigla u grad heroj i kad su se prvi dojmovi slegli, ovaj pothvat za nju nikada nije bio samo trčanje:
„Nakon 18 dana i stotina pretrčanih kilometara stigla sam u Vukovar. U grad koji za mene nikada nije bio samo cilj, nego mjesto prema kojem sam krenula srcem, s puno ljubavi, ponosa i poštovanja.
Ovaj put nije bio samo trčanje. Bio je moj mali znak zahvalnosti svim hrvatskim braniteljima, svima koji su položili svoje živote za našu domovinu, onima za kojima se još uvijek traga, njihovim obiteljima, a posebno nevinoj djeci Vukovara. U Vukovar nisam donijela ništa veliko. Donijela sam svoje korake, umorne noge, srce puno emocija i iskrenu želju da se nikada ne zaboravi.
A na ovom putu dobila sam toliko toga što se ne može opisati riječima. Toliko dobrote, zagrljaja, toplih pogleda, pruženih ruku i ljudi koji su me primali kao da se poznajemo cijeli život. Hvala od srca svima koji su bili uz mene, koji su mi otvorili vrata svojih domova, trčali sa mnom, brinuli o meni, bodrili me i vjerovali u ono što radim. Svaki vaš mali znak pažnje za mene je bio nešto veliko.
Krenula sam sama sa svojom željom, a putem shvatila koliko dobrih ljudi nosi istu ljubav u srcu. Moj put od Prevlake do Vukovara je završio, ali sve što sam na njemu doživjela, svi ljudi koje sam upoznala i sve emocije koje sam ponijela sa sobom ostat će dio mene zauvijek. Jer neki se putovi ne mjere kilometrima, nego srcem. Cestom ponosa, mira i ljubavi.“
Tekst i slike: JUŽNI
Vido sa dočeka pogledajte na poveznici: https://www.youtube.com/live/XhdYfUF0QgE










