Ponedjeljak, 18 Rujan 2017 13:26

Kronika dana, ponedjeljak, 18.09.2017. Featured

Written by Radio M
Rate this item
(0 votes)

U ponedjeljak 9. listopada nastavlja se suđenje zagrebačkom poduzetniku Tomislavu Horvatinčiću protiv kojeg se na Općinskom sudu u Šibeniku vodi ponovljeni postupak zbog izazivanja pomorske nesreće u kojoj su 2011. smrtno stradali talijanski supružnici Francesco Salpietro i Marinela Patello Salpietro.
Kako bi se utvrdilo Horvatinčićevo stanje ubrojivosti u trenutku kada je svojim gliserom naletio na jedrilicu talijanskog bračnog para i tako ih usmrtio, predsjednica sudskog vijeća Maja Šupe dostavila je cjelokupni spis stalnim sudskim vještacima Klinike za psihijatriju Vrapče.
"Provođenje kombiniranog sudsko-medicinskog i psihijatrijskog vještačenja, kojim će se od strane stalnih sudskih vještaka utvrditi psihofizičko stanje optuženoga Horvatinčića u trenutku utuženog događaja dana 16. kolovoza 2011. godine, naloženo je prvenstveno na okolnost nastupa vazovagalne sinkope te ukoliko je do iste došlo, da se sudski vještaci izjasne o uzročno-posljedičnoj vezi te utjecaju iste vazovagalne sinkope na stanje ubrojivosti optuženika tempore criminis, po mogućnosti vremensko trajanje iste, kao i da se utvrde okolnosti zdravstvenog stanja optuženika prije utuženog događaja, vezano za mogući nastup vazovagalne sinkope", pojasnili su na šibenskom Općinskom sudu.
Nadopunu medicinskog vještačenja sutkinja je naložila jer na zadnjoj raspravi u travnju svjedočenjem liječnica i sudskih vještakinja Vesne Šarić i Kristine Potočki nije do kraja razjašnjeno stanje sinkope, privremene neubrojivosti na koju se poziva Horvatinčićeva obrana tvrdeći da zagrebački poduzetnik u takvom stanju ne bi bio odgovoran za svoje postupke pa tako ni za izazivanje pomorske nesreće u kojoj su poginuli Talijani.
Pravni zastupnik obitelji Salpietro, odvjetnik Ognjen Frangeš, rekao je na glavnoj raspravi u travnju da u trenutku nesreće nikakvog stanja sinkope nije bilo, a općinska državna odvjetnica Irena Senečić zbog sumnje na pristranost u korist obrane, zatražila je izuzeće sutkinje Šupe. Predsjednica Općinskog suda u Šibeniku kasnije je takav prijedlog odbacila, smatrajući ga neosnovanim.
Nova rasprava u kaznenom postupku protiv Tomislava Horvatinčića zakazana je na šibenskom Općinskom sudu za ponedjeljak, 9. listopada u 11 sati.
--------------------------------------------------------------------------------
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković najavio je početak gradnje Pelješkog mosta do kraja ove godine.
Komentirajući spor s BiH oko ovog kapitalnog projekta, Butković je kazao da "očekuje početak gradnje Pelješkog mosta do kraja godine".
"Ja mislim da iz ovog pitanja treba izaći racionalno. Mislim da naši susjedi i prijatelji u BiH trebaju razumjeti potrebu Republike Hrvatske da spoji svoj teritorij, to je i europski teritorij. Činjenice pokazuju da ničim nije ugroženo ni jedno pravo BiH", poručio je Butković.
"Ne vidim da je u pitanju politikanstvo. Radi se o suverenitetu BiH, pitanju koje zadire u suverenitet BiH, pitanju pristupa BiH otvorenom moru i sva je priča sadržana u toj činjenici", kazao je potpredsjednik SDA Safet Softić.
--------------------------------------------------------------------------------
Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je otputovao u New York na redovito zasjedanje Opće skupštine Ujedinjenih naroda.
U povodu 72. zasjedanja Opće skupštine UN-a u New Yorku Plenković predvodi hrvatsko izaslanstvo od 18. do 21. rujna, a s njim je i potpredsjednica Vlade te ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić.
Već danas po dolasku u New York Plenković će se susresti s predstavnicima hrvatske zajednice, a sutra će sudjelovati na prijemu dobrodošlice koji za šefove izaslanstava priređuje glavni tajnik UN-a Antonio Guterres i potom nazočiti otvaranju opće rasprave na 72. zasjedanju Opće skupštine UN-a.
Opća rasprava počinje 19. rujna i traje do 25. rujna, a glavna tema je "Fokusiranje na ljude: stremljenje miru i dostojnom životu za sve na održivom planetu", uz niz popratnih događanja na najvišoj razini.
Plenković će se Općoj skupštini UN-a obratiti u četvrtak, 21. rujna, a tijekom boravka u New Yorku sastat će se s Guterresom, ali i održati i niz drugih bilateralnih sastanaka, a održat će i predavanje na Sveučilištu Columbia u sklopu Columbia World Leaders Foruma na temu: "Budućnost Europe – hrvatska perspektiva".
Podsjetimo, Opća skupština Ujedinjenih naroda je jedno od šest glavnih tijela UN-a, sastavljeno od svih država članica (193) od kojih svaka ima jedan glas, a 12. rujna 2017. godine započinje 72. zasjedanje OSUN-a, kojim predsjedava slovački ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčák.
Inače, u New York je planirala i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, no ipak je odustala. Ona se idući mjesec u Moskvi sastaje s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
----------------------------------------------------------------------------
"Granično pitanje i na kopnu i na moru trebamo urediti bilateralnim sporazumom", ponovio je premijer Plenković koji očekuje da će ipak doći do susreta sa slovenskim kolegom.
Slovenija od Europske unije očekuje da izvrši pritisak na Hrvatsku nastavi li ona ignorirati odluku arbitražnog suda o granici, izjavio je premijer Miro Cerar za slovenski POP TV. Smatra da odluku o arbitraži treba provesti do 29. prosinca. Kaže kako on i njegova vlada Hrvatskoj, koja odluku ne priznaje jer je Slovenija kompromitirala arbitražu, "neće popuštati", već djelovati odlučno.
Premijer Andrej Plenković kaže kako Cerarovu izjavu nije čuo, ali da s njime kontinuirano komunicira, a sastat će se uskoro.
"Vidjet ćemo se u New Yorku u jednom trenutku, očekujem njegov posjet, znam što razgovaramo na razini naših službi, ti su razgovori kontinuirani, znam vrlo jasno kakva je pozicija Hrvatske, koji su okviri, koji je cilj. Granično pitanje i na kopnu i na moru trebamo urediti bilateralnim sporazumom", ponovio je Plenković
Na zagrebačkom Županijskom sudu počelo je suđenje Josipu Čoviću kojega Uskok tereti da je kao načelnik MORH-ovog Odjela održavanja i remonta Zrakoplovno-tehničkog zavoda tražio 50.000 eura mita od predstavnika ukrajinske tvrtke koja je napravila remont hrvatskih MIG-ova Ivice Josipovića, a zbog zaštite državne sigurnosti zatvoreno je za javnost.
Isključenje javnosti na početku suđenja zatražili su predstavnici Uskoka, a s prijedlogom su se složili i odvjetnici okrivljenika koji tijekom cijelog postupka odbacuju krivnju.
Optužnicom podignutom krajem prošle godine, a potvrđenom u ožujku, Uskok Čovića tereti da je uoči odluke o javnoj nabavi od zastupnika dvaju inozemnih tvrtki "zatražio novčanu nagradu" kako bi zauzvrat, kao član povjerenstava Ministarstva obrane (MORH), bez obzira na stvarnu tehničku sposobnost potencijalnih izvršitelja, osigurao pozitivno mišljenje i prednost u remontu i nabavi dodatnih aviona MiG-21.
Zastupnici jednog od društava nisu prihvatili Čovićev zahtjev da mu za pogodovanje isplate 50 tisuća eura, dok je suoptuženi zastupnik druge tvrtke taj zahtjev prihvatio i Čoviću obećao isplatu zatraženog iznosa. Nakon ugovaranja i realizacije posla, Čović je od zastupnika tvrtke u dva navrata tijekom siječnja i veljače 2016. preuzeo najmanje 10 tisuća eura, objavio je Uskok nakon podizanja optužnice 30. prosinca 2016. ne navodeći imena okrivljenih.
Čović je optužen da je nedjelo počinio kao načelnik Odjela održavanja i remonta te kao voditelj Odjela za zrakoplovno-tehničke standarde Samostalne službe za vojni zračni promet MORH-a i kao stručna osoba voditelj stručnog tima MORH-a za provjeru i član tehničkog Povjerenstva MORH-a zadužen za utvrđivanje tehničke sposobnosti izvršenja remonta borbenih aviona MiG-21 u remontnim zavodima potencijalnih izvršitelja te član Povjerenstva za analizu izvodivosti i isplativosti remonta.
Uskok je još u ožujku prošle godine potvrdio da provodi kriminalističko istraživanje remonta i nabave borbenih zrakoplova MiG-21, nakon napisa u medijima su od 12 zrakoplova koji su u srpnju 2015. došli s remonta u Ukrajini samo tri u funkciji. Mediji su tvrdili i da su na MIG-ovima koje je Hrvatska zaprimila od Ukrajine "prekucani" serijski brojevi jer ne odgovaraju dokumentaciji zrakoplova ni brojevima koji su navedeni u ugovoru o remontu, kao i da ugrađeni dijelovi zrakoplova ne odgovaraju pratećoj dokumentaciji.
--------------------------------------------------------------------------------
Hrvatska ratna mornarica slavi 26. obljetnicu osnutka. Današnji je datum izabran u spomen na slavnu pomorsku bitku 18. rujna 887. kada je hrvatska flota kneza Branimira pobijedila nadmoćnu mletačku flotu pred obalama Makarske.
Na Branimirovoj obali u splitskoj luci usidreni su i "postrojeni" ratni brodovi te ih posjetitelji ove svečanosti danas mogu vidjeti.
Proslava počinje u 11 sati, a predviđeno je obraćanje predsjednice i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović.
Zapovjednik HRM-a kontraadmiral Predrag Stipanović najavio je ubrzano opremanje obalne straže.
--------------------------------------------------------------------------------
Nevrijeme praćeno pljuskovima i noćas je zahvatilo velik dio Hrvatske. Rijeka Dobra izlila se na području Ogulina, a zbog porasta vodostaja moguće je uvođenje pripremnih mjera obrane od poplava na Savi uzvodno od Jasenovca te na Kupi i Korani. Moguće su i bujične poplave. Noćas se nebo otvorilo nad Podravinom i Turopoljem, tuča je padala u Zagrebu i široj okolici. U Crikvenici se voda ispumpava od jučer.
Stožer Civilne zaštite Grada Karlovca sastao se zbog redovitih mjera obrane od poplava u uvjetima obilnih kiša i rasta vodostaja rijeka, no gradonačelnik Damir Mandić poručio je građanima nakon sjednice da se izvanredna situacija ne očekuje ni danas ni sutra. Kupa je u Karlovcu u 24 sata narasla za 360 cm. U Ogulinu se rijeka Dobra izlila iz korita na mnogim mjestima, ali uobičajenim. Voda je prodirala u podrume i plavila ulice, neka naselja bila su bez struje. Vršni je val prošao Ogulinom oko podneva, u gornjem toku Dobre vodostaj opada. Obilnije oborine očekuju se ponovno u utorak.
Ogulinski gradonačelnik Dalibor Domitrović sazvao je Stožer civilne zaštite radi podizanja spremnosti obrane od poplava pri mogućem daljnjem rastu vodostaja, a u Ogulin su stigli i premijer Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević te ministri Davor Božinović i Tomislav Ćorić.
Na poplavljeno područje Ogulina stiglo je 50 pripadnika Namjenski organiziranih snaga Oružanih snaga, jedna amfibija i potrebna sredstva i vozila, kao pomoć civilnom stanovništvu od poplava.
--------------------------------------------------------------------------------
Premijer Andrej Plenković izjavio je kako je oko poplavljeno 200 objekata, uglavnom privatnih kuća. "Sve službe rade, voda se dostavlja, a HGSS čamcima obilazi ljude. Pripravne su i oružane snage koje će doći s mehanizacijom. Od DUZS-a i grad Zagreb zatražit ćemo da se u Ogulin što prije pošalju isušivači budući da je dio njih u Zadarskoj župnaniji", kazao je premijer.
Olujno nevrijeme praćeno snažnom grmljavinom oko 10.40 zahvatilo je Split i širu okolicu. Jaka kiša prešla je u tuču veličine oraha. Praćena jakim vjetrom padala je petnaestak minuta. Tijekom nevremena na tržnici u središtu grada i u Slavonskoj ulici odlomilo se nekoliko grana sa stabala pa su intervenirali vatrogasci. U Kućinama kod Splita poplavljena je trgovina, u Kaštel Gomilici podrumski stan. Oštećene su prozorske rolete i automobili.
Obilna kiša koja je jučer padala na području Crikvenice, otoka Krka i Raba, Novog Vinodolskog i Vinodolske općine poplavila je dvorišta te podrumske i stambene prostorija. U Novom Vinodolskom poplavljena je kongresna dvorana hotela Lišanj, u Crikvenici - škola i dvorana te dio romskog naselja. Bilo je i teškoća u prometu na pojedinim cestama. Dojave o poplavama stizale su s otoka Krka (grad Krk, Malinska, Omišalj, Klimno, Dobrinje, Soline i Hlap) i Raba (grad Rab, Kampor i Palit) te s područja Crikvenice, Selca, Novog Vinodolskog, Triblja i Vinodolske općine (Bribir). Bilo je i odrona.
U Lekeniku kod Siska padala je tuča veličine teniske loptice i šteta je na poljoprivrednim kulturama velika. U Kloštru Podravskom tuča veličine lješnjaka uništila je usjeve i povrće. Šteta na duhanu je stopostotna. U Zagrebu je vodostaj Save u protekla dva dana narastao za čak 4 metra, pa se izlila iz korita, no nije prešla nasip.
Za sjeverni Jadran te gorsku Hrvatsku na snazi je crveno upozorenje, narančasto upozorenje za Istru i Gorski kotar, a za Dalmaciju i središnju Hrvatsku žuto. HAK upozorava da su kolnici mokri i skliski u većem dijelu zemlje. Mogući su odroni. Zbog veće količine vode koja se zadržava na kolniku na pojedinim dionicama cesta vozi se otežano.
Kiše će biti i danas prijepodne, pri čemu u predjelima uz Jadran te na Jadranu, osobito sjevernom, treba ponovno računati na veliku količinu. Poslijepodne se očekuje postupno razvedravanje sa zapada, no još će ponegdje biti povećana vjerojatnost za lokalne neverine, i to uglavnom na jugu Hrvatske. Količina oborina u spomenutim krajevima mjestimice bi mogla opet biti veća od 50, a lokalno i od 100 litara po četvornome metru pa će postojati opasnost i od bujičnih poplava, upozorio je meteorolog Krunoslav Mikec.
--------------------------------------------------------------------------------
Pred naplatnim kućicama u Dugopolju na autocesti A1 u nedjelju poslijepodne došlo je do žestokog obračuna dvadesetak pripadnika Torcide i Armade uoči utakmice Hajduka i Rijeke. U obračunu je ozlijeđeno pet osoba, a 108 ih je privedeno zbog narušavanja javnog reda i mira.
Iz Policijske uprave splitsko-dalmatinske izvijestili su da je prije, za vrijeme i nakon održavanja utakmice na Poljudu između HNK Hajduk i HNK Rijeka ukupno privedeno 108 osoba zbog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima.
Brzom intervencijom policije na A1 spriječeno je daljnje narušavanje javnog reda i mira, a u službene prostorije s mjesta događaja dovedeno je 100 osoba i nad njima je provedeno kriminalističko istraživanje. Protiv 96 osoba bit će podneseni optužni prijedlozi zbog postojanja sumnje u počinjenje prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a jedna osoba će biti prekršajno prijavljena zbog prekršaja iz Zakona o suzbijanju zloporabe droga, izvijestila je policija.
-----------------------------------------------------------------------------
Roditelji će uskoro novorođenče moći prijaviti putem interneta. Prema najavama iz Ministarstva uprave, potkraj godine zaživjet će projekt e-Novorođenče koji će novopečenim roditeljima uštedjeti najmanje tjedan dana borbe s birokracijom.
Točnije, sada roditelji moraju obići čak 6 do 7 adresa kako bi obavili potrebnu proceduru. Tu su Matični ured, zatim redovi u MUP-u, gradska uprava, HZZO, porezna uprava te Zavod za mirovinsko osiguranje. Umjesto čekanja u redovima, projekt e-Novorođenče u sklopu projekta e-građanin omogućit će prijavu djeteta od kuće.
Da bi mogli koristiti usluge sustava e-građanin roditeljima je potrebna nova osobna iskaznica, a cijeli proces prijave ne bi trebao trajati dulje od pola sata, kažu u ministarstvu.
Ministarstvo uprave predvidjelo je da projekt u prvoj fazi poveže četiri ustanove u kojima se obavljaju prijave. Prema najavama, sustav E-novorođenče moći će se koristiti već od prosinca. Pa će tako čekanje na šalterima za prijavu djeteta - roditelji zamijeniti s nekoliko klikova mišem.

ŽUPANIJA

Sarkofag s relikvijama sv. Leopolda Bogdana Mandića, zaštitnika Dubrovačko-neretvanske županije, boravio je u subotu i nedjelju, nakon Zadra i Herceg Novog, u Dubrovniku u Svetištu Gospe od Milosrđa.
Relikvija tijela sv. Leopolda u Dubrovnik stigla je u subotu navečer iz njegovog rodnog Herceg Novog te je u svečanoj procesiji, u kojoj su sudjelovali i župan Nikola Dobroslavić s predsjednicom Županijske skupštine Vilmom Kosović te zamjenicima župana Žaklinom Marević i Joškom Cebalom, dopraćena do Svetišta Gospe od Milosrđa. U svetištu je organizirano cjelonoćno bdijenje i Svete mise čemu je nazočilo mnoštvo građana.
Koncelebriranu Svetu misu, kojoj su nazočili i čelnici Županije, u nedjelju u 11 sati predvodio je dubrovački biskup msgr. Mate Uzinić, a u 14 sati relikvija tijela sveca zaštnika naše županije je svečano ispraćena za Split.
Brojnost vjernika i odlična organizacija obilježile su ovaj izniman događaj, poseban za kapucinski red, Dubrovačku biskupiju, ali i za Grad i Županiju.
--------------------------------------------------------------------------------
U povodu Međunarodnog dana čišćenja plaža, Greenpeace je u suradnji s Pokretom otoka organizirao akcije čišćenja na Mljetu, Braču, Pagu, Šolti i u Splitu.
Osim samog čišćenja, pregledat će se plastični otpad kako bi se utvrdilo koje su tvrtke najodgovornije za onečišćenje mora apsurdnim količinama plastike za jednokratnu upotrebu.
Osim u Hrvatskoj, akcije čišćenja i pregledi prikupljenog otpada organiziraju se i u drugim zemljama, kao što su Španjolska, Francuska, Indonezija i Filipini.
Borba na jadranskim plažama traje već godinama, ali bez obzira na izvanredne napore mještana i volontera, čini se da polako gubimo u toj utrci s vremenom, što je vidljivo na primjeru plaže Grabova, gdje smo zatekli uznemirujuć prizor, istaknula je Mihaela Bogeljić, voditeljica Greenpeaceove kampanje.
Greenpeaceu se na Mljetu pridružila i jadranska sirena Sunčana, koja se priključila borbi protiv plastike u moru, zauzimajući se za čista mora i zaštitu morskih životinja koje često stradavaju od gušenja ili zapletanja u plastični otpad.
Dolazim iz dubina kao glasnogovornica morskih bića koja ne mogu govoriti. Jadran je tu za vas oduvijek. Jadransko more vas hrani i pruža osvježenje kada zaprži ljeto. Beskrajno plavo obzorje liječi vam dušu. Nemojte čekati da čepovi boca i čikovi zamijene pijesak plaže, a vrećice da zamijene morsku travu. Sve će to ponovno završiti u vašem dvorištu i tanjuru. Znam da zajedno možemo bolje. Sačuvajmo čaroliju našega mora i život u njemu, rekla je sirena Sunčana Paro Vidolin.
Znanstvenici procjenjuju da Mediteranom već sada pluta 1455 tona plastike, čime se Sredozemlje svrstava među najugroženija morska područja, zbog čega se borbi za zaštitu mora od plastike pridružio i Pokret otoka.
Greenpeace poziva građane da potpišu peticiju protiv plastike za jednokratnu upotrebu te pročitaju izvještaj „Sredozemlje zatrpano plastikom”, koji pokazuje da je u svjetskim razmjerima i do 80% morskog otpada plastika.

Regija

U Beogradu je, uz pojačane mjere sigurnosti i potpunu blokadu prometa u središtu grada, održana Parada ponosa.
Organizatori navode da ovogodišnji Pride u Beogradu ima važnu simboličnu poruku zbog sudjelovanja brojnih javnih osoba i političara. Sudionicima se u mimohodu pridružila i premijerka Ana Brnabić. Izjavila je kako joj je drago što se ondje okupilo mnogo ljudi i predstavnika medija jer, kako kaže, mediji imaju ključnu ulogu u razvoju tolerancije i podržavanja različitosti. Drago mi je da sam ovdje danas kao predsjednica vlade Republike Srbije, a drago mi je što su tu i ministri Đorđević i Ružić te gradonačelnik, koji je dao pravi primjer kako se treba ponašati prema svom gradu i sugrađanima. Srbija poštuje različitosti. Moja je poruka da je vlada Republike Srbije tu za sve građane i da će osigurati poštovanje prava svim građanima, kako većini tako i manjini. Ovime ćemo dati signal da je različitost nešto što može pridonijeti tome da naše cijelo društvo može biti još jače, izjavila je među ostalim premijerka Brnabić.
Središte grada od ranog je prijepodneva potpuno blokirano. Dvije najprometnije ulice zatvorene su za sva vozila, a pojačane su mjere sigurnosti i angažirane dodatne snage policije i žandarmerije.
Osim premijerke Brnabić, ondje su bili i ministar rada i socijalne skrbi Zoran Đorđević, ministar državne uprave i lokalne samouprave Branko Ružić, gradonačelnik Siniša Mali i mnogobrojne osobe iz javnog života.
Ovo je prvi put u povijesti da srbijanski premijer sudjeluje u Paradi ponosa, što ima iznimnu simboličnu važnost, ocijenio je Goran Miletić iz organizacijskog odbora.
Grad je ukrašen zastavicama u duginim bojama, simbolom LGBT zajednice. Beogradski mediji navode da se to prije nije događalo, s obzirom na to da je isticanje zastava velika državna počast rezervirana za posjete premijera i predsjednika stranih zemalja.
Ovogodišnja Parada ponosa održava se pod sloganom "Za promjenu". Mimohod počinje u podne na Cvjetnom trgu, a zatim će proći središnjom Ulicom kralja Milana, preko Terazija do Trga Republike.
Parade ponosa u Beogradu su u posljednje tri godine protekle bez incidenata.

SVIJET

Karibi, opustošeni prije desetak dana Irmom, u stanju su pripravnosti u ponedjeljak prije neposrednog dolaska novog uragana Marije koji bi mogao osnažiti kako prolaze sati i izazvati veliku štetu.
Uzbune za uragan izdane su već u nedjelju na Saint Kittsu i Nevisu kao i na Montserratu, na Dominiki i dvama velikim otocima Francuskih Antila - Guadalupeu i Martiniku.
U 8 sati u ponedjeljak oko Marije, uragana kategorije 1 na ljestvici od 5, nalazilo se 145 kilometara sjeveroistočno od Barbadosa, po Američkom centru za uragane (NHC).
Napredujući brzinom od 20 km/h u pravcu zapad-sjeverozapad s vjetrom koji bi mogao doseći do 150 km/h, Maria "bi trebala ojačati brzo u 48 sati i postati veliki uragan prije nego prođe iznad Zavjetrinskih otoka", arhipelaga koji odvaja Karipsko more i Atlantski ocean, u ponedjeljak navečer, upozorava NHC.
Uragan bi mogao proizvesti "opasan porast voda, od 1,2 do 1,8 metara, popraćen velikim razornim valovima" pri prolazu iznad Zavjetrinskih otoka. Po predviđanju putanje, oko Marije trebalo bi u utorak proći sjeveroistočnim dijelom Karipskog mora.
------------------------------------------------------------------------------
Snažna oluja prošla je zapadnom Rumunjskom u nedjelju i usmrtila osam osoba, a ozlijeđenih je najmanje 67, objavile su tamošnje vlasti.
Nevreijeme je prekinulo cestovni i željeznički prijevoz zbog stabala koje je porušio vjetar od 100 kilometara na sat.
Krovovi kuća oštećeni su na nekoliko bolnica, škola i stambenih zgrada, a deseci gradića i sela ostali su bez struje.
Neke od žrtava su osobe koje su se pri prolasku oluje zatekle na otvorenom prostoru, kazale su hitne službe.
Stotine vatrogasaca rasopređene su kako bi spasile ljude i raščistile ruševine.
Premijer Mihai Tudose rekao je da će vlada pomoći općinama koje su pretrpjele štetu.
Nicolae Robu, gradonačelnik zapadnoga grada Temišvara opisao je stanje za tv postaju Digi24.
"Deseci stabala leže na tlu, ceste su blokirane, bez struje smo i vode. Krovovi su istrgnuti s kuća, sa stambenih zgrada. Ima i prevrnutih kamiona. Nikada nešto slično još nisam nisam vidio", rekao je.
Nacionalna meteorološka agencija objavila je upozorenje na snažne vjetrove i olujne kiše za zapadne dijelove Rumunjske.
Vlasti su pozvale stanovništvo da ostane u svojim domovima, da isključi kućanske aparate i parkria vozila podalje od drveća i stupova dalekovoda.
-------------------------------------------------------------------------------
Španjolska policija posljednjih je dana pretražila više tiskara i prostora zbog glasačkih listića, kutija i promotivnih letaka za referendum o neovisnosti u pokrajini Kataloniji, koji je zabranio španjolski Ustavni sud. Španjolska središnja vlada tako nastoji spriječiti održavanje referenduma 1. listopada, koji regionalna vlada Katalonije planira provesti bez obzira na presudu suda.
Katalonski predsjednik Carles Puigdemont, suočen sa sudskim postupkom zbog organiziranja izjašnjavanja stanovnika, rekao je da ima više od 6000 glasačkih kutija i da se one nalaze na tajnome mjestu. Do najavljenoga glasovanja ostala su dva tjedna, a državno odvjetništvo pozvalo je katalonsku policiju da spriječi promicanje referenduma, uključujući zapljenu materijala. Toni Castejón, glavni tajnik sindikata katalonske policije, rekao je da je to poput traženja igle u plastu sijena. "Trenutačno ne znamo ništa", odgovorio je vezano za postojanje glasačkih listića i kutija. Glasnogovornik katalonske vlade odbio je reći gdje se nalaze kutije i kako ih namjeravaju distribuirati na biračka mjesta 1. listopada.
U petak je španjolska policija zaplijenila 100.000 promidžbenih plakata tijekom pretrage prostora u Kataloniji, pokrajini na sjeveroistoku Španjolske, priopćilo je španjolsko ministarstvo unutarnjih poslova, ne navodeći točno mjesto zapljene. "Rođen si sposoban za odlučivanje. Hoćeš li odustati od toga?", pisalo je na njima, izvijestile su novine El Periódico de Catalunya. Prikazana je ruka kako ubacuje listić u kutiju uz tekst "1. listopada referendum za samoodređenje Katalonije". Sud je, pak, obavijestio nekoliko katalonskih medija, uključujući javnu regionalnu televiziju TV-3 i Catalunya Rádio, da prestanu emitirati reklame kojima zagovornici neovisnosti pozivaju na izlazak na referendum.
Katalonska policija, simbol demokracije i autonomije pokrajine, sada je uključena u potragu pa neki to smatraju provokacijom. Madrid ima sudske ovlasti preuzeti kontrolu nad regionalnom vladom ili može poslati policiju kako bi zaustavila glasovanje, no bilo koja od tih mjera narušila bi model decentraliziranog upravljanja u Španjolskoj, podijeljenoj na 17 autonomnih pokrajina od kojih je Katalonija jedna. Prema španjolskom ustavu, koji je na snazi od 1978. kada je u zemlji uvedena demokracija, ovakvi referendumi dopušteni su jedino na razini cijele Španjolske, ali ne i regija. Ustav time brani cjelovitost Španjolske. Zagovornici neovisnosti imaju većinu zastupničkih mjesta u katalonskom parlamentu te su izglasovali zakon o referendumu. Njega je španjolski Ustavni sud proglasio nevaljanim. Španjolska vlada desnog centra poručila je iz Madrida da se on neće održati.
--------------------------------------------------------------------------------
Velike vojne vježbe održavaju se na na europskome sjeveroistoku - na obje strane geostrateške linije sukoba NATO-a i Rusije. U švedskoj vojnoj vježbi "Aurora 17" sudjeluje 21.500 vojnika (19.000 Šveđana i ostali iz Danske, Estonije, Finske, Francuske, Litve, Norveške i SAD-a). S druge strane Rusi i Bjelorusi prije 3 dana počeli su vježbu "Zapad - 2017". Kažu kako u njoj sudjeluje 12.700 vojnika (7. 200 iz Bjelorusije, 5.500 iz Rusije) sa 680 vojnih vozila uključujući 250 tenkova te oko 70 zrakoplova i helikoptera.
Vježba "Aurora 17" održava se u cijeloj Švedskoj, a osobito u području Malardalena i Stockholma, Gotlanda i Gothenburga. Radi se o najvećoj vojnoj vježbi od hladnoga rata. Sa istočne strane, vježbe "Zapad - 2017" održava se u Bjelorusiji, Kalinjingradu i ruskom sjeverozapadu. Zapadni dužnosnici i analitičari vjeruju da u vježbi sudjeluje i 10 puta više vojnika. I ne zabrinjava ih samo to. Smatraju je ofenzivnom i agresivnom, prikrivenom namjerom Moskve da posegne za teritorijem na Baltiku.
Otkako je Rusija anektirala Krim i poduprla separatiste na istoku Ukrajine, dodatno je zaoštrila odnose sa Zapadom. "Promatramo sve agresivnijeg Putina, što se može vidjeti na Krimu i u ovoj vježbi. Važno je pokazati Rusima da se brinemo za svoje susjede na istoku", poručio je danski premijer Lars Løkke Rasmussen. "Ruska vojna nazočnost na našim granicama, njezina nazočnost u Siriji - pokazuje da Rusija postaje konvencionalna prijetnja. NATO se treba prilagoditi toj novoj situaciji", smatra litavski ministar obrane Raimundas Karoblis.
Nad Baltičkim morem članice Saveza učestalo presreću ruske zrakoplove. U Švedskoj i Finskoj ponovno se raspravlja o članstvu u NATO-u. Švedska vojnom vježbom simulira napad neke strane sile na otok Gotland i Stockholm. Uključenost američkih vojnika u vježbu, smatraju švedske vlasti, jasna je poruka Europljana o potrebi američke nazočnosti na Starom kontinentu.

SPORT

Splićanka Dina Levačić preplivala je kanal La Manche i time postala prva Hrvatica koja je to uspjela. Prije nekoliko mjeseci plivala je oko Manhattana u dužini od 46 kilometara, a sada je isplivala dužinu od 34 kilometra u kojoj joj nisu pomogle jake struje u kanalu.
Dina je u ovaj poduhvat krenula u nedjelju ujutro oko 8 sati iz Engleske, a do cilja u Francuskoj je stigla desetak sati kasnije.
Kanal La Manche je širok oko 34 kilometra, ali zbog jakih struja koje uz britanski otok idu prema jugu, a uz kopno prema sjeveru uobičajeno je da plivači moraju otplivati oko 40 kilometara do cilja.

Vremenska prognoza za sutra, utorak, 19. 9. 2017.

Promjenljivo i pretežno oblačno s kišom, pljuskovima i grmljavinom, koji mogu biti i obilniji, osobito u zapadnim predjelima te na sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana. Na krajnjem istoku i jugu oborina se očekuje u drugom dijelu dana. Vjetar većinom umjeren sjeverni i sjeveroistočni. Na Jadranu umjereno mjestimice i jako jugo te jugozapadnjak navečer i prema kraju dana okretat će na buru i sjeverozapadnjak. Jutarnja temperatura od 8 do 13, na Jadranu 14 do 19, a najviša dnevna od 11 do 16, u Slavoniji i na Jadranu od 18 do 23 °C.

Više pojedinosti pročitajte na portalu www.radio-m.hr .

Read 99 times
More in this category: « Kronika dana, utorak, 19.09.2017.