Srijeda, 20 Rujan 2017 13:23

Kronika dana, srijeda, 20.09.2017. Featured

Written by Radio M
Rate this item
(0 votes)

ZBOG obilnih kiša koje uzrokuju porast vodostaja rijeka u stanju pripravnosti je Stožer civilne zaštite Zagrebačke županije koji je jutros održao izvanrednu sjednicu iako su, prema informacijama iz Hrvatskih voda, uglavnom dosegnuti očekivani maksimalni vodostaji i na području Zagrebačke županije ne očekuju se veći problemi.

Na rijeci Savi na snazi su redovne mjere poplave na preljevu Jankomir te Jesenicama, na rijeci Krapini na Kupljenovu kao i na kanalu Poljanski Lug.
Na zahtjev Općine Pisarovina tijekom noći dostavljeno je 500 vreća i pijesak. Vatrogasci su tijekom utorka i noćas imali 30-ak intervencija, većinom ispumpavanja vode, i to na području Vrbovca, Dugog Sela, Samobora, Svete Nedelje te općina Bistra, Stupnik i Jakovlje koje je sinoć ostalo bez struje.
Zbog izlijevanja rijeke Kupe danas je dio dana bila zatvorena cesta na području Gradeca Pokupskog. Na samoborskom području u Rudama jučer je također zbog izlijevanja vode bio zatvoren dio nerazvrstane ceste 3055.
Predstavnici Hrvatskih voda, policije i vatrogasci obilaze teren, a na svim potencijalno ugroženim područjima obavljaju se preventivne aktivnosti.
Na zahtjev načelnika Stožera civilne zaštite Zagrebačke županije Hrvoja Frankića, pripravnost Stožera traje i dalje kao i svih službi (Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije, Zavod za hitnu medicinsku pomoć Zagrebačke županije, Društvo Crvenog križa Zagrebačke županije, Vatrogasna zajednica Zagrebačke županije).
Iz Stožera apeliraju na gradove i općine da ih redovito izvještavaju o stanju na svom području.
-------------------------------------------------------------------------------
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković na otvorenju opće rasprave na 72. zasjedanju Opće skupštine se susreo i sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom s kojim je dogovorio sastanak u Zagrebu 27. rujna, objavljeno je na Twitteru premjera Plenkovića.
''Razgovarat ćemo o granici i drugim otvorenim pitanjima'', poručio je Plenković.
Podsjetimo, Plenković je danas odgovarao na novinarska pitanja vezana za arbitražnu presudu i različite stavove Slovenije i Hrvatske po tom pitanju.
Ponovio je da se pitanje granica treba rješavati bilateralnim putem na temelju međunarodnoga prava. Dodao je da je Hrvatska u arbitražu ušla u dobroj vjeri, no ona je kompromitirana krivnjom slovenske strane.
Upitan kako komentira to što Cerar od Europske unije očekuje da uvjeri Hrvatsku da prihvati odluku arbitražnog suda koju Hrvatska ne priznaje i što će poduzeti kad krenu ta EU uvjeravanja, Plenković je rekao da takvih uvjeravanja nema.
"Postoje vrlo jasne pozicije Hrvatske i Slovenije. Ja sam puno puta rekao pitanje granica je pitanje koje se rješava bilateralno, na temelju međunarodnog prava. Hrvatska je išla u arbitražu u dobroj vjeri, kompromitirana je zbog slovenske strane, odluka Hrvatskog sabora je jasna", rekao je Plenković i dodao da je i na temelju konzultacija s parlamentarnim strankama sasvim jasno da svi politički akteri u Hrvatskoj žele rješavanje pitanja granice i na kopnu i na moru i da to žele bilateralnim dogovorom.
"Nastojat ćemo korak po korak ići u tom smjeru, neovisno o bilo čijem drugom stavu, a vodite računa da je to pitanje primarno za Hrvatsku i Sloveniju kao dvije zrele, odgovorne i prijateljske zemlje", rekao je Plenković i zaključio kako ne vidi razlog zašto bi tu trebao biti bilo kakav kontekst nečijeg uvjeravanja, naprotiv.
--------------------------------------------------------------------------------
Sabor će u srijedu zasjedanje nastaviti raspravom o prijedlogu novog zakona o reviziji koji predviđa reorganizaciju postojećeg sustava javnog nadzora revizije.
Novim zakonom o reviziji predviđeno je da će nadležno tijelo za nadzor revizorskih društava i ovlaštenih revizora postati Ministarstvo financija, Odbor za javni nadzor revizije prestat će s radom, dok Hrvatska revizorska komora više neće imati nadzornu ulogu.
Među javnim ovlastima koje će joj biti povjerene, Komora će, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, određivati program revizorskog ispita te ga organizirati i provoditi. U odnosu na dosadašnji sustav, povećan je broj godina radnog iskustva, s tri na pet, koje treba ostvariti prije ispunjavanja uvjeta za izlazak na revizorski ispit.
--------------------------------------------------------------------------------
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković jučer je sudjelovao na otvorenju opće rasprave na 72. zasjedanju Opće skupštine, na temu: „Fokusiranje na ljude: stremljenje miru i dostojnom životu za sve na održivom planetu“.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković ocijenio je da je otvaranje opće rasprave donijelo dva važna govora. Prvi je bio govor glavnog tajnika UN-a Antonia Guterresa, koji je bio fokusiran na reformu Ujedinjenih naroda pod njegovim vodstvom, s nizom načina kako da Ujedinjeni narodi, u pogledu mirovne kooperacije i razvoja, budu učinkovitijima nego što su danas.
Za govor predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa predsjednik Vlade Plenković kazao je da je bio na crti očekivanja. Pojasnio je da je predsjednik Trump ponovio slogan iz svoje kampanje „America First“, ali je naglasio i suradnju s drugim državama, pa i u okviru Ujedinjenih naroda.
„Dakle, vidjeli smo jedno otvaranje prema multilateralnim organizacijama i globalnom upravljanju, u kojem Amerika ima vodeću ulogu, ali je spremna ostvarivati napore u rješavanju velikih globalnih izazova zajedno s drugima“, dodao je predsjednik Vlade.
Očekivanim je ocijenio i malo oštrije tonove upućene Sjevernoj Koreji, Iranu i Venezueli.
Predsjednik Vlade Plenković istaknuo je da će hrvatsko izaslanstvo nastojati Općoj skupštini UN-a predstaviti hrvatski pogled na ključna pitanja i mega-trendove s kojima smo suočeni, od klimatskih promjena i siromaštva, do terorizma i migracija.
„Dat ćemo i određene poglede kako pridonijeti mirovnim procesima, s obzirom da smo bili zemlja koja je bila primatelj sigurnosti, a sada smo se pozicionirali kao zemlja koja je davatelj sigurnosti“, poručio je predsjednik Vlade.
Naglasio je da će brojni bilateralni sastanci koje će imati tijekom boravka u New Yorku biti prigoda za razgovor o pitanjima izvan UN-ovog okvira. „Iskoristit ćemo ove dane za razgovor o pitanjima koja su nam posebno značajna“, rekao je Plenković.
Novinare je zanimalo jesu li predviđeni sastanci s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i slovenskim premijerom Mirom Cerarom. Plenković je kazao da se jutros po dolasku u UN vidio s predsjednikom Vučićem. Dodao je da je premijeru Ceraru u nedjelju navečer čestitao na osvajanju Europskoga prvenstva u košarci, što je ocijenio sjajnim uspjehom za Sloveniju.
„Naći ćemo se danas ili sutra tijekom dana da malo i sami radimo na pripremi njegovoga posjeta Zagrebu, koji bi trebao biti idućega tjedna“, odgovorio je Plenković.
Ponovio je da se pitanje granica treba rješavati bilateralnim putem na temelju međunarodnoga prava. Dodao je da je Hrvatska u arbitražu ušla u dobroj vjeri, no ona je kompromitirana krivnjom slovenske strane.
Upitan kako komentira to što Cerar od Europske unije očekuje da uvjeri Hrvatsku da prihvati odluku arbitražnog suda koju Hrvatska ne priznaje i što će poduzeti kad krenu ta EU uvjeravanja, Plenković je rekao da takvih uvjeravanja nema.
"Postoje vrlo jasne pozicije Hrvatske i Slovenije. Ja sam puno puta rekao pitanje granica je pitanje koje se rješava bilateralno, na temelju međunarodnog prava. Hrvatska je išla u arbitražu u dobroj vjeri, kompromitirana je zbog slovenske strane, odluka Hrvatskog sabora je jasna", rekao je Plenković i dodao da je i na temelju konzultacija s parlamentarnim strankama sasvim jasno da svi politički akteri u Hrvatskoj žele rješavanje pitanja granice i na kopnu i na moru i da to žele bilateralnim dogovorom.
--------------------------------------------------------------------------------
Klub zastupnika SDP-a u Saboru potvrdio je večeras odluku o tome da SDP ostaje inzistirati na povjerenstvu za Agrokor, čime će vezati i odluku oko ustavnih sudaca, što je ustvari prijedlog koji je stranka imala otpočetka, još od proljeća, nakon nekoliko predomišljanja.
No, sjednica je bila vrlo burna, a ono što je ključno nakon ove sjednice, po mišljenju Bernardićevih oponenata, jest njegova izjava upućena njima koja glasi otprilike: "Ako vam se ne sviđa kako radimo, slobodno možete ići, ima drugih ljudi na listama koji vas mogu zamijeniti".
''Ovime nas je "potjerao" iz stranke, to je užasno gruba retorika, predsjednik stranke se postavio kao da je iznad svih nas drugih, to je nedopustivo'', rekla je jedna od zastupnica nakon burne sjednice.
Cijela frka je započela pitanjem riječke zastupnice Ane Komarić Devčić je li, na koncu, Peđa Grbin dao ostavku na mjesto potpredsjednika Odbora za Ustav ili nije, na što je predsjednik Davor Bernardić rekao da on o toj ostavci nema pojma, a Peđa Grbin mu je rekao da ne može tako lagati, jer mu je ostavku podnio najprije usmeno, a onda i predsjedniku kluba u pismenom obliku, da bi na kraju Grbin sjednicu i napustio.
Tada se oglasila i Milanka Opačić koja je progovorila o svim SDP-ovim problemima redom, te također napustila dvoranu, kao i Ranko Ostojić, a tada je nastala opća galama pa je predsjednik kluba Arsen Bauk na brzinu predložio "stari" zaključak, od proljeća, te je to aklamacijom prihvaćeno, bez glasanja. Osim Grbina i Opačić, predsjednika su napadali i Mirando Mrsić, Orsat Miljenić, Igor Dragovan i Darko Parić, dakle redom ljudi koji ga i inače kritiziraju, dok je on optužio neimenovane izvore da unose kaos i novinarima daju neprovjerene informacije.
--------------------------------------------------------------------------------
Nakon 6 mjeseci rada i 26 saslušanih svjedoka Saborsko istražno povjerenstvo za Imunološki zavod utvrdilo je 33 velika propusta. Devet članova jednoglasno je izglasovalo zaključke koje će raspraviti Sabor i poslati Vladi. U pola godine održane su 32 sjednice. Na njima je bilo po četvero od 15 članova, a prosječni član bio je na 9 sjednica.
Za propast Imunološkog kriva je nejasna nadležnost i nedostatak političke volje da se donese jasna odluka što sa Zavodom, a investicije su propadale pod čudnim okolnostima, ističe predsjednik povjerenstva Ivan Vilibor Sinčić. Veliku odgovornost, kaže, snose policija i Državno odvjetništvo koji nisu znali ili nisu htjeli prepoznati gospodarski kriminal.
"U isto vrijeme, u 30 godina imali ste sukob direktora i upravnog vijeća s nadzornim odborom, unutar NO-a sukob članova odnosno politika, jer je dio članova postavljao DUDDI, dio HZNO, dio HZZO, dio CERP. Imali ste i sukob sa samim vlasnikom, to je skupština. Kad su bile skupštine d.d.-a država je slala svoje predstavnike da glasaju, a oni su svjesno vukli svaki na svoju stranu. Stvari oko koje se, recimo, direkor usuglasio s nadzornim odborom su padale na skupštini. Imali ste čak slučajeva da u isto vrijeme jedna vlada provodi dvije politike, a to je slučaj iz vremena gospodina Ivana Vrdoljaka kada iz Ministarstva gospodarstva šalje direktora da sanira Imunološki. Gospodin Meštrović, prema svjedočenjima, ulaže silan trud da spasi Imunološki, ali kad je trebalo na skupštini potvrditi sve te odluke i sav taj rad, onda ta ista vlada šalje svoje ljude na skupštinu da to sve sruše", kazao je Ivan Vilibor Sinčić.
--------------------------------------------------------------------------------
PJEVAČICA Nina Badrić posvjedočila je i na ponovljenom suđenju bivšem premijeru Ivi Sanaderu i HDZ-u u slučaju Fimi media da je za pjevanje na stranačkim skupovima u kampanji 2007. plaćena preko računa i da je za 10 nastupa dobila 10.000 eura.
Osim angažmana na stranačkim skupovima, za što je HDZ-u ispostavila fakture, pjevačica je posvjedočila da je imala i dva samostalna nastupa u Karlovcu i Biogradu na Moru, za koje je račune isporučila Hrvatskom dragovoljcu, a na što joj nije uplaćen porez pa ga je morala platiti sama.
I na svjedočenju u prvom suđenju, u veljači 2013., Nina Badrić je ispričala da novac za nastupe u HDZ-ovoj predizbornoj kampanji nije dobila 'na ruke' već preko računa, iako tužiteljstvo, kao i neki ranije ispitani svjedoci tvrde da su estradne zvijezde uključene u HDZ-ovu predizbornu kampanju 2007. plaćane novcem iz stranačkog crnog fonda.
Na zagrebačkom Županijskom sudu svjedočile su i dvije tajnice iz Sanaderove vlade koje su potvrdile da im je u HDZ-u, prema dogovoru sa Sanaderovom suradnicom Biancom Matković, isplaćivana gotovinska naknada od tisuću do tisuću i pol kuna, jer su obavljale poslove i za HDZ.
Uz bivšeg premijera Sanadera i njegovu bivšu stranku, na optuženičkoj klupi u ovom slučaju su i bivši stranački rizničar i šef Carine Mladen Barišić, vlasnica Fimi medije Nevenka Jurak, nekadašnja HDZ-ova blagajnica Branka Pavošević te bivši glasnogovornik Sanaderove vlade i HDZ-a Ratko Maček.
Svi su na početku ponovljenog suđenja koje je zatražio Vrhovni sud, za razliku od prvog postupka, odbacili optužbe za izvlačenje novca i punjenje "crnog stranačkog fonda" preko marketinške agencije Fimi media.

Županija

Potpisivanje ugovora o koncesiji i ugovora o izvođenju radova javne infrastrukture vezanih za realizaciju marine u Vela Luci održano u palači Ranjina.
Ugovore je potpisao predstavnik koncesionara, tvrtke Ovalis d.o.o, Ivo Šegon sa županom Nikolom Dobroslavićem te ravnateljem Županijske lučke uprave Vela Luka, Borisom Žuvelom. Događaju su nazočili i zamjenik župana Joško Cebalo te pročelnik Upravnog odjela za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku Dubrovačko neretvanske županije Ivo Klaić koji je ovom prigodom istaknuo kako je samo ishođenje dozvola te cjelokupan projekt marine u Vela Luci bio iznimno zahtjevan. 'Za cjelokupno područje buduće marine ishođene su dozvole i potrebni akti. Sam projekt obuhvaća i dio područja koje i dalje ostaje pod upravom Lučke uprave Vela Luka. Složenost samog projekta vidljiva je i u vjetrovalnoj studiji uvale Vela Luka koja je pokazala kako su projekti realizacije marine u njenoj punoj formi i investicija u područje Lučke uprave izrazito međuovisni. Županija je, kao davatelj koncesije, ishodila dokumente za gradnju i na dijelu koji se odnosi na javnu luku', kazao je Klaić.
Župan Nikola Dobroslavić istaknuo je kako je odluka o dodjeli koncesije tvrtki Ovalis donesena na Županijskoj skupštini te kako se potpisima ugovora okončava jedan dugotrajan postupak. 'Današnjim potpisivanjem nastavlja se niz koncesija na pomorska dobra koje je naša županija dodijelila. Na Korčuli je tako već dodijeljena ona za marinu u Lumbardi, a planira se i gradnja nautičke luke u Blatu. Moram istaknuti kako smo izrazito ponosni jer dosad nismo imali problema s koncesionarima. Ujedno, naša županija rekorder je u visini naknada za koncesije', naglasio je župan te dodao kako je pomorsko dobro veliki resurs kojem će se nastaviti odgovorno pristupati.
Ravnatelj Županijske lučke uprave Vela Luka Boris Žuvela rekao je, nakon potpisivanja ugovora, kako cijelu Lučku upravu veseli činjenica da je napokon potvrđena realizacija ovog značajnog projekta. 'Njegova realizacija od izuzetne je važnosti za cijelu Općinu Vela Luka. Uvjeren sam kako će ova marina uvelike doprinijeti razvoju malog i srednjeg poduzetništva', kazao je Žuvela.
Okupljenima se obratio i predstavnik koncesionara Ivo Šegon koji je istaknuo kako mu je iznimno drago da se napokon može krenuti konkretno raditi na projektu čija je priprema trajala zaista dugo. 'Projekt marine u Vela Luci pridonosi razvoju tamošnje općine, ali i otoka Korčula u cjelosti', poručio je Šegon.
Inače, sam projekt, vrijedan 47 milijuna kuna, realizirat će se u dvije faze koje podrazumijevaju izgradnju marine te obnovu područja pod tamošnjom lučkom upravom. Marina Vela Luka imat će kapacitet od 200 vezova.
--------------------------------------------------------------------------------
U Arhivskom sabirnom centru Korčula-Lastovo u Žrnovu na otoku Korčuli započela je u utorak (19.9.2017.) Ljetna škola arhivistike na kojoj je polaznike iz desetak hrvatskih državnih arhiva pozdravio zamjenik gradonačelnika Korčule Ivan Šale, istaknuvši da sabirni centar pripada Državnom arhivu Dubrovnik. U Žrnovu se nalaze fondovi stvaratelja s područja otoka Korčule, Lastova i zapadnog Pelješca (današnje općine Orebić i Trpanj). Fondovi kotarskih stvaratelja zahvaćaju i područje središnjeg Pelješca (današnja općina Janjina i zapadni dio općine Ston). Trenutno su u Arhivu pohranjena 193 fonda i 7 zbirki, odnosno oko 817 d/m gradiva. Spisi su datirani od 1327. godine. Školu organizira Državni arhiv u Dubrovniku, Hrvatski državni arhiv u Zagrebu i ICARUS Hrvatska.
Početkom rada prve ljetne škole arhivistike na temu „Fotografija: prepoznavanje, čuvanje, opis i digitalizacija“ održano je 5 izlaganja. Dr. sc. Hrvoje Gržina iz Hrvatskog državnog arhiva održao je prezentaciju o prepoznavanju, kao i o sređivanju i opisu fotografije. Viši konzervator-restaurator Martina Bagatin (Hrvatski državni arhiv) je govorila o zaštiti fotografije, dok je povjesničarka umjetnosti Irena Šimić iz Instituta za povijest umjetnosti održala predavanje o primjerima dobrih praksi i inicijativa. Arhivist Tonko Barčot je na početku dao pregled zbirki fotografija koje se čuvaju u Arhivskom sabirnom centru Korčula-Lastovo. U popodnevnim satima je održana radionica prepoznavanje i pohrana fotografija. Škola se nastavlja u srijedu i četvrtak kada će se naglasak staviti na digitalizaciju i razmjenu iskustava. U nizu izlaganja i radionica obradit će se pitanja vezana za prepoznavanje, čuvanje, opis i digitalizaciju fotografija, napominje Tonko Barčot, jer je fotografija još uvijek na marginama arhivske pozornosti. Arhivisti nemaju dovoljno znanja za rad s ovom vrstom arhivskih zapisa, gledano sa stajališta prepoznavanja različitih fotografskih oblika, preko njihova čuvanja i opisivanja pa sve do digitalizacije. To potvrđuje manji broj sređenih zbirki fotografija u arhivskim ustanovama i različiti pristupi u sređivanju i opisu. Tekst : Niko Perić,uz fotografije Maja Haraminčić Cebalo i Niko Perić

Regija

Slovenski predsjednik Borut Pahor izjasnio se protiv mogućnosti razgovora s Hrvatskom o bilateralnom rješenju graničnog pitanja te smatra da bi Ljubljana i dalje morala inzistirati na primjeni presude koju Hrvatska osporava.
Uvjeren sam u implementaciju arbitražne presude i čini mi se da je rješavanje tog pitanja bilateralnim sporazumom neprihvatljivo, rekao je Pahor Slovenskoj tiskovnoj agenciji. Već sam pristanak na razgovore s Hrvatskom o implementaciji arbitražne presude novim dvostranim ugovorom značio bi da time bitno slabimo pravnu vrijednost presude, dodao je.
Pahor je arbitražni sporazum kao tadašnji slovenski premijer potpisao 2009. s tadašnjom hrvatskom premijerskom Jadrankom Kosor, u vrijeme kad je Ljubljana tim potpisom uvjetovala nastavak hrvatskih pristupnih pregovora s EU-om.
Pahora za nekoliko dana očekuje početak kampanje za reizbor na mjesto predsjednika u kojoj će važnu ulogu zasigurno imati odnosi Slovenije i Hrvatske.
Slovenski je predsjednik za STA rekao kako na hrvatske pokušaje da se granično pitanje ponovo otvori gleda s velikom rezervom. To je pitanje bilateralno zapravo već riješeno međunarodnim ugovorom koji smo zaključili pod pokroviteljstvom EU-a, drži on.
Smatra da bi prihvaćanje arbitražne presude povećalo mogućnost suradnje dviju država na Balkanu i otklonilo nestabilnost. No, odluka hrvatskih vlasti da ne poštuju arbitražni sporazum je narušila povjerenje. Čak ako bi se dogodilo da bi bilateralni sporazum o granici potvrdile obje vlade i dva parlamenta, postavlja se pitanje bi li se ti sporazumi poštovali, rekao je Pahor.
--------------------------------------------------------------------------------
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik potvrdio je da odustaje od planova za organiziranje referenduma u tom entitetu kojim bi se osporilo postojanje Suda i Tužiteljstva Bosne i Hercegovine.
Rekavši kako referendum, koji je izazvao brojne napetosti u BiH, ne omogućuju međunarodne okolnosti, zapravo je potvrdio da je odustao pod pritiskom međunarodne zajednice. Situaciju je usporedio s referedumom o neovisnosti Katalonije, koja je, kaže, znatno snažnija, a svejedno ima teškoća u provedbi referenduma.

Svijet

Španjolska policija uhitila je zamjenika katalonskog ministra gospodarstva Josepa Maria Jovea tijekom pretresa zgrade regionalne vlade, uoči zabranjenog referenduma o neovisnosti, objavili su katalonski izvori. Policija je upala u urede ministarstva gospodarstva, unutarnjih i vanjskih poslova, socijale, telekomunikacija i poreznih odjela. Novine El Pais pišu kako je uhićeno 14 osoba.
Napetosti između Barcelone i Madrida porasle su u zadnja dva tjedna zbog pripreme čelnika te bogate sjeveroistočne regije za referendum 1. listopada o odcjepljenju od Španjolske.
Španjolska policija zaplijenila je više od 45.000 omotnica zapakiranih u kartonske kutije kojima je katalonska vlada htjela obavijestiti ljude diljem regije o referendumu, čije održavanje Madrid zabranjuje
-------------------------------------------------------------------------------
Najmanje 248 osoba poginulo je u potresu jakosti 7,1 prema Richteru koji je jučer pogodio nekoliko meksičkih država. Spasilačke ekipe užurbano u ruševinama tragaju za preživjelima. Tisuće ljudi istrčale su u panici na ulice, a bez struje je ostalo 3,8 milijuna potrošača. Potres se dogodio na 32. godišnjicu razornog potresa iz 1985. Epicentar je bio u središnjoj državi Puebla, 120 kilometara južno od grada Mexica, objavio je Geološki institut SAD-a.
"U gradu Mexicu život je izgubilo 117 osoba, 39 u saveznoj državi Puebla, 55 u Morelosu, 12 u Mexicu te jedna u Gerreru", izjavio je za postaju Televisa državni tajnik za unutarnje poslove Miguel Angel Osorio.
Gradonačelnik Miguel Angel Mancera rekao je da su 44 zgrade teško oštećene ili uništene. Na nekoliko mjesta istječe plin, ima i požara. U prijestolnici su se urušili stambeni blokovi, škola, tvornica i jedan supermarket.
Na televizijskim snimkama vidi se urušavanje višekatnice u glavnom gradu, a na drugoj videosnimci vidi se kako puca zgrada vlade i ruši se na ulicu dok prolaznici vrište. Američki predsjednik Donald Trump na Twitteru je napisao: "Bog blagoslovio grad Meksiko. S vama smo i bit ćemo s vama." Mnogi se Meksikanci još oporavljaju od potresa koji je 7. rujna pogodio južni Meksiko i usmrtio 98 osoba.
-------------------------------------------------------------------------------
Uragan Maria, druga velika oluja koja je ovaj mjesec pogodila Karibe, u utorak se nastavila približavati Djevičanskim Otocima i Portoriku nakon što je poharala Dominiku gdje je izazvala veliku štetu.
Iako je ranije jutros oslabila na kategoriju 4, uragan Maria je tijekom popodneva ojačala i sada je po snazi najjača i uvrštena je u kategoriju 5, objavio je Američki nacionalni centar za uragane.
Uragan je odnio i prvu žrtvu, stanovnika francuskog otoka Guadeloupe na kojeg je tijekom noći palo stablo, piše Guardian.
Uragan Maria je na svom putu prema Djevičanskim otocima prešao preko Dominike, otočne države sa 72.000 stanovnika kasno u ponedjeljak izazvavši veliku štetu. Vjetrovima koji su puhali do 250 kilometara na sat otok je pogodila kao oluja 5. kategorije.
Uragan je tijekom predvečerja stigao do samih rubova Djevičanskih otoka.
Premijer Dominike Roosevelt Skerrit kazao je da su razmjeri razaranja golemi. "Gotovo svi ljudi s kojima sam razgovarao ili s njima na bilo koji način kontaktirao ostali su bez krovova na svojim kućama. Vjetar je među prvima otpuhao krov s moje službene rezidencije", rekao je Skerrit, dodajući da je sada "fokus na spašavanju ljudi i osiguravanju medicinske pomoći za ozlijeđene".
Iako će joj jačina oscilirati još dan ili dva, Maria bi trebala ostati oluja 4. ili 5. kategorije. Nastavit će se kretati preko sjeveroistočnog Karipskog mora i do utorka navečer ili rano u srijedu približit će se Djevičanskim Otocima i Portoriku, gdje se milijuni ljudi još nisu oporavili od nedavnog uragana Irme.
Ako zadrži snagu, Maria će biti najsnažniji uragan koji je pogodio Portoriko u zadnjih 85 godina, otkako ga je 1932. pogodio uragan 4. kategorije.
Zadnji uragan koji je izravno pogodio Portoriko bio je Georges 1998. koji ga je udario snagom 3. kategorije. Portoriko je zamalo izbjegao izravan udar Irme.
--------------------------------------------------------------------------------
U New Yorku je počelo 72. zasjedanje Opće skupštine UN-a kojim predsjeda slovački ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak. Glavna je tema rasprave "Fokusiranje na ljude: težnja miru i dostojnom životu za sve na održivom planetu". Premijer Andrej Plenković predvodi hrvatsko izaslanstvo. U njegovoj je pratnji ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić.
Nakon što je glavni tajnik te svjetske organizacije Antonio Guterres podnio godišnje izvješće o njezinu radu, obraćanja svjetskih državnika tradicionalno je otvorio Brazil, a zatim je slijedio SAD. Svoj prvi govor u Općoj skupštini UN-a održao je Donald Trump.
Sjedinjene Države i Ujedinjeni narodi suočeni su s velikim izazovima. Naš je svijet u problemu. Ljudi su povrijeđeni i bijesni, vide porast nesigurnosti i nejednakosti, širenje sukoba i klimatske promjene. Globalna se ekonomija integrira, ali naš osjećaj globalne zajednice možda je dezintegriran, društva su podijeljena, politički diskurs je polariziran, a povjerenje među državama zatiru oni koji demoniziraju i dijele", poručio je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres. 'Bocnuo' je američkog predsjednika porukom da je za S.Koreju potrebno državničko ponašanje. Kazao je i kako mu je "neugodno kada se o izbjeglicama i migrantima govori u stereotipima i kada političari raspiruju mržnju prema njima radi stjecanja političkih bodova".
"Sjedinjene Države imaju snagu i strpljenje, ali ako su primorane braniti se i braniti svoje saveznike nećemo imati izbora nego potpuno uništiti Sjevernu Koreju. Čovjek raketa je u ubilačkoj misiji samoga sebe i svoga režima. Sjedinjene Države su spremne, voljne i sposobne, ali nasreću to neće biti nužno. To je sama bit Ujedinjenih naroda, zbog toga su stvoreni. Vidimo ih kako djeluju", poručio je američki predsjednik Donald Trump. Pozvao je članice Ujedinjenih naroda da zajedno rade na izolaciji režima sjevernokorejskog čelnika Kim Jong-una sve dok ne prestane s "neprijateljskim" ponašanjem.
U svom prvom nastupu na godišnjem okupljanju svjetskih čelnika američki je predsjednik iskoristio 41 minutu dug govor da bi napao i iranske nuklearne i regionalne ambicije, kolabirajuću ekonomiju Venezuele i prijetnju islamističkih ekstremista. Kritizirao je i kubansku vladu.
Govoreći o Iranu, Trump je pozvao na ponovne pregovore o nuklearnom sporazumu iz 2015. koji je postigao njegov prethodnik Barack Obama. Taj je dogovor nazvao sramotom i natuknuo da ga neće ponovno potvrditi kad mu sredinom listopada istekne rok. Mislim da niste još čuli sve o tome, upozorio je američki predsjednik. Iran je nazvao ekonomski opustošenom odmetničkom državom koja izvozi nasilje.
Govoreći o Venezueli, Trump je tamošnju lošu situaciju nazvao potpuno neprihvatljivom i dodao kako SAD ne može samo stajati sa strane i promatrati. Upozorio je da SAD razmatra daljnje korake.

Sport

Kad su u pitanju naše Ivana i Josipa nema predaha , ali i naravno i našeg zadovoljstva njihovim uspjesima. Usprkos tome što su školskim torbama i veslima preselile u Zagrebu gdje polaze novu školu i treniraju u novom klubu pod vodstvom novog trenera Saše Vukojičića, zlatne blizanke i dalje su formalno članovi velolučkog 'Ošjaka' .
Dakle sa klupskom knjižicom matičnog 'Ošjaka' Josipa i Ivana su u vikendu što je za nama nastupile u Mariboru. U gradu pod Pohorjem, na rijeci Dravi, održana je 39. Međunarodna veslačka regata .
Velolučke cure veslale su i pojedinačno i u dublu. U juniorskoj kategoriji disciplini u dublu su se zajedno kitile zlatnim odličjem. Uz to dodale su i dvije pojedinačne medalje, zlato i srebro. Josipi je u skifu pripalo 1.mjesto, a Ivani u istoj disciplini drugo mjesto. Zahvaljujući njihovim medaljama velolučkom 'Ošjaku' je tako na ovom natjecanju, u konkurenciji 24 kluba iz Austrije, Slovenije i Hrvatske pripalo ukupno 13.mjesto .
Uz to Ivana Jurković je sa Juliom Ivy McCullough , u zajedničkoj dublu Trešnjevka / Ošjak osvojila zlatnu medalju i u seniorskoj konkurenciji .
Kako doznajemo Ivana i Josipa Jurković biti će formalno članovi 'Ošjaka' sve do 01.siječnja 2018.g. kada će i službeno postati članice Veslačkog kluba 'Trešnjevka'.

Vremenska prognoza za sutra, četvrtak, 21. 9. 2017.

Djelomice, uglavnom na Jadranu ponegdje i pretežno sunčano. U Slavoniji umjereno i pretežno oblačno mjestimice s kišom, osobito na krajnjem istoku. Na kopnu ujutro ponegdje magla. Vjetar slab i umjeren, uglavnom na istoku na udare i jak sjeverozapadni i sjeverni. Na Jadranu u početku još umjerena, na udare i jaka, podno Velebita i olujna bura, slabjet će i poslijepodne okrenuti na sjeverozapadnjak, na sjevernom dijelu zapadnjak i jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 5 i 11, na Jadranu od 12 do 17 °C. Najviša dnevna između 17 i 22, ponegdje na istoku te u gorju od 14 do 17 °C.

Više pojedinosti pročitajte na portalu www.radio-m.hr.

Read 90 times