Ponedjeljak, 08 Svibanj 2017 09:38

Kronika dana, ponedjeljak,08.05.17. Featured

Written by Radio M 90,1 MHz
Rate this item
(0 votes)

Slobodna Hrvatska, koju čine bivši članovi Živog zida, podnijela je u ponedjeljak kaznenu prijavu USKOK-u protiv premijera Andreja Plenkovića zbog, kako tvrde, sumnje da je podmićivao saborske zastupnike.

"Slobodna Hrvatska je danas podnijela kaznenu prijavu USKOK-u protiv premijera Plenkovića zbog opravdane sumnje u kazneno djelo podmićivanja zastupnika.
Jedina motivacija Plenkoviću za potpisivanje obveze od 1,2 milijarde kuna za jedan glas u Saboru bio je njegov strah od gubitka pozicije predsjednika Vlade, a svojim potpisom je ugrozio financijsku stabilnost, a time i sigurnost RH", naveli su u priopćenju.
"Kupovina glasa Željka Glasnovića od strane premijera Plenkovića i HDZ-a, politička je korupcija koja bi hrvatske građane mogla koštati preko milijardu kuna! Premijer je počinio teško kazneno djelo. ”Kupljen” je i glas mladog Sauche, ali za razliku od njega, Glasnović je svoj dogovor s premijerom i njegov potpis na dogovoru objavio na svojoj Facebook stranici tako da sada konačno imamo i dokaz za političku korupciju.
Slobodna Hrvatska koju čine bivši članovi Živog Zida, podigla je kaznenu prijavu protiv Plenkovića, Glasnovića, Tome Medveda i Zdravke Sabo, a pozivaju i sve ostale građane da podignu kaznenu prijavu protiv navedene četvorke, kako bi ih spriječili u pljačkanju hrvatskog proračuna", dodaju.
------------------------------------------------------------------------------------
PREDSJEDNICA Kolinda Grabar-Kitarović čestitala je na pobjedi izabranom predsjedniku Francuske Emmanuelu Macronu i pozvala ga u službeni posjet Hrvatskoj, navodi se u priopćenju objavljenom u ponedjeljak iz njezina ureda.
Predsjednica je novome francuskom kolegi na pobjedi čestitala u ime hrvatskih građana i osobno ime te je uvjerena da će Macron uspješno raditi za svekoliki napredak Francuske i svih njenih građana.
"Nadam se i vjerujem kako će se u vremenu koje je pred nama nastaviti uspješno razvijati prijateljski hrvatsko-francuski odnosi u svim područjima i na dobrobit naših građana, posebice u okrilju Europske unije i Sjevernoatlantskog saveza", navodi predsjednica.
Hrvatska vidi Francusku "kao stožernu članicu europske i transatlantske zajednice država i naroda, čvrsto utemeljene na dijeljenim vrijednostima, koja ima nezaobilazno mjesto u iznalaženju zajedničkih odgovora na rastuće globalne izazove", stoji u čestitci.
Grabar-Kitarović izražava nadu da će se otvoriti prigoda za razgovor o ključnim pitanjima euroatlantske i svjetske agende i poziva Macrona u posjet Hrvatskoj "što bi bio prvi službeni posjet jednog predsjednika Francuske Republike Republici Hrvatskoj.“
------------------------------------------------------------------------------------
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović danas i sutra boravit će u državnom posjetu Malti, zemlji koja ovo polugodište predsjeda Europskom unijom, prvi puta otkako je postala njezinom članicom 2004.
Bit će to prvi državni posjet nekog hrvatskog predsjednika Republici Malti. Grabar-Kitarović ondje odlazi na poziv svoje malteške kolegice Marie Louise Coleiro Preca, a u okviru posjeta sastat će se i s premijerom Josephom Muscatom i predsjednikom parlamenta Angluom Farrugion. Najavljen je i njezin susret s vođom oporbe.
Posjet je organiziran u vrijeme malteškog predsjedanja Vijećem Europske unije i poklapa se i s proslavom Dana Europe 9. svibnja.
Preuzimajući predsjedanje Europskom unijom ta mala otočka država, jedna od najgušće naseljenih na svijetu, među svoje prioritete uvrstila je rješavanje izbjegličke krize, kao država koja se uz Grčku i Italiju nalazi na prvom udaru migrantskog vala srednjom mediteranskom rutom. Stoga Malta, zemlja koja je tek 1964. postala neovisna, a dotad je bila dio Commonweltha, želi imati čvrsti i jasni dogovor o migracijskoj politici koji će zaštititi vanjske granice EU-a.
------------------------------------------------------------------------------------
Zlatko Hasanbegović daje izjavu za medije u povodu priključivanja kandidacijskoj listi Brune Esih, neovisne kandidatkinje za gradonačelnicu Grada Zagreba. Odmah na početku napao je premijera Plenkovića i njegove najbliže suradnike.
Na početku konferencije za medije Zlatko Hasanbegović je podsjetio na pismo koje je Andrej Plenković prije godinu dana poslao s nekoliko kolega eurozastupnika u sličnim okolnostima te se poslužio Marxovim riječima o ponavljanju povijesti - jednom kao tragediji, drugi put kao farsi.
'Znakovi nezadovoljstva u stranci vriju ispod površine. Predsjednik stranke je na svoju ruku i bez ikakvih konzultacija sa stranačkim tijelima odlučio ugroziti vladu'
"Kao što znamo, prije godinu dana Plenković je s nekoliko kolega među kojima je bio i Davor Ivo Stier uputio zastupnicima dramatično pismo u kojemu je istaknuto da treba preuzeti političku odgovornost za Hrvatsku. U pismu je bio poziv da glasaju za Hrvatsku. Plenković zbog tog pisma nije bio izvgrnut stranačkim sankcijama. Malo prije toga on je ustvrdio da stranka ne može biti talac bilo kojega svojega člana'', govori Hasanbegović.
''Prevedeno na tadašnji jezik bio je to poziv na politički neposluh. Nameće se osobito danas kada su HDZ i Vlada koju predvodi bili dovedeni u položaj talaca ministra financija, neprijepornog stručnjaka i svojedobnog preslagivača Karamarka, i koji nikada nije bio član HDZ-a i s kojim sam korektno surađivao i čiji ljudski integritet poštujem.
Danima sam si postavljao pitanje smije li HDZ biti u položaju taoca i smije li se bespovratno razvrgnuti odnos, a da se ne nazire neki drugi koji ne bi bio politička trgovina?', govori Hasanbegović.
Martina Dalić je "donatorica sektaške protuhadezeovske stranke Pametno", kaže Hasanbegović
"Predsjednik je opetovano hazarderski ugrozio opstojnost Vlade i da je HDZ i dalje favorit na potencijalnim izborima, odlučio sam na kocku staviti svoju političku sudbinu ne prepuštajući je ničijoj samovolji ili hiru. Zastupam raspoloženje mnogih članova i pristaša HDZ-a", kazao je Hasanbegović.
'U posljednjih godinu i pol, dvaput su održavni izbori za Hrvatski sabor, dvaput je hrvatski narod većinsko povjerenje dao HDZ-u, većina hrvatskih državljanja je pokazala kako ne želi da ovom državom upravljaju SDP, HNS, IDS i SDSS notornog Milorada Pupovca, Milan Bandić i njemu slični. Svjedoci smo da Plenković sa svojim mentorima, dogovorima ispod stola i jeftinim političkim smicalicama želi koalirati s malim strankama'.
------------------------------------------------------------------------------------
Premijer Andrej Plenković u Splitu je komentirao odluku Zlatka Hasanbegovića da na predstojećim lokalnim izborima bude na listi nezavisne kandidatkinje Brune Esih, koja se natječe za gradonačelnicu Zagreba.
Premijer je kazao da Hasanbegović zna da statut HDZ ne dozvoljava na članovi stranke budu na nekoj drugoj listi.
"Statut je sasvim jasan, ako idete na listi koja nije HDZ-ova, onda ste vi prakatički sami donijeli odluku da nećete više biti član HDZ-a. Odabir je njegov, a posljedice su sasvim izvjesne", kazao je Plenković.
"Kakve će naše relacije biti u budućnosti, o tome ćemo mi razgovarati", dodao je.
Komentirao je i optužbe oporbe da je trgovao utjecajem kada je zastupniku Željku Glasnoviću obećao i potpisao ispuniti njegove zahtjeve, a u zamjenu za podršku Gordanu Jandrokoviću za novog predsjednika Sabora.
"To je jedna malo živahnija epizoda u hrvatskom političkom životu u zadnjih deset dana, na površinu nosi razne komentare koji nisu posebno utemeljeni", kazao je Plenković ističući da su Glasnovićevi zahtjevi oko dijaspore, Hrvata u BiH te HVO-a, pitanja i ciljevi kojima se već ionako bavi Vlada.
"Takve su diskvalifikacije neutemeljene, normalno je da se u kampanji pokušava nešto ušećariti. To nije način na koji ja kanim komunicirati politiku", kazao je. Premijer Andrej Plenković posjetio je u nedjelju Split, gdje se proslavlja blagdan sv. Dujma. U pratnji splitsko-makarskog nadbiskupa mons. Marina Barišića i povjerenice Vlade Republike Hrvatske za Grad Split Branke Ramljak, predsjednik Vlade Plenković i ministar turizma Cappelli obišli su katedralu sv. Dujma, najstariju katedralu na svijetu sagrađenu početkom 4. stoljeća te razgledali stalni postav splitskog Muzeja sakralne umjetnosti.
"Lijepo je vidjeti veseli Split nakon procesije", rekao je Plenković dodavši kako mu je drago biti u Splitu i kao Dalmatincu i kao predsjedniku Vlade.
------------------------------------------------------------------------------------
Dva su tjedna do lokalnih izbora. U ponoć je počela službena kampanja koja će trajati 13 dana. Hrvatska je podijeljena je na 428 općina, 127 gradova i 20 županija plus Grad Zagreb koji ima status grada-županije. To je ukupno 576 jedinica lokalne samouprave i gotovo 10 tisuća fotelja koje treba popuniti. Hrvatski državljani s pravom glasa 21. svibnja biraju 20 župana i 51 njihovog zamjenika. Status grada-županije ima i glavni grad koji će izabrati svog čelnog čovjeka i 2 zamjenika. Uz zagrebačkog, izravno se bira još 127 gradonačelnika koji imaju 193 zamjenika. Tu je i 428 načelnika općina sa svojih 440 zamjenika. U skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i Statutima gradova, općina i županija, posebno se biraju i 63 zamjenika načelnika i gradonačelnika iz redova manjina. To je izvršna vlast.
U predstavničkim tijelima, kojima bi na državnoj razini ekvivalent bio Sabor birat će se 836 članova županijske skupštine. Tu je još 2.266 članova gradskih, i 5.152 člana općinskih vijeća. Sveukupno, - popunjava se 9.579 lokalnih fotelja. Za njih se, prema trenutačnim podacima Državnog izbornog povjerenstva, natječe oko 47 tisuća kandidata, što je više nego što Dubrovnik ili Sisak imaju stanovnika. Ako može poslužiti kao kakva-takva utjeha, to je ipak nešto manje nego na izborima 2013.
Lokalne izbore Europljani mahom smatraju najvažnijima, jer tu građani biraju one za koje smatraju da će im utjecati na neposrednu okolinu i uvjete života, na to imaju li uređene ceste, vrtić, odvoz otpada i slično. Kako biramo i koja su pravila na lokalnim izborima koji će se u Hrvatskoj održati 21. svibnja u Temi dana govorili su Vesna Fabijančić Križanić, potpredsjednica Državog izbornog povjerenstva i profesor sa Sveučilišta u Dubrovniku Pero Maldini.

ŽUPANIJA

Dubrovačka policija zaplijenila je više od 4,5 kilograma heroina na graničnom prijelazu Karasovići, a osumnjičenog albanskog državljanina, u čijem je automobilu nađena droga, predala je pritvorskom nadzorniku, izvijestila je u nedjelju dubrovačko-neretvanska policija.
Na granični prijelaz je u subotu, 6. svibnja, oko 1 sat ujutro stigao automobil albanskih nacionalnih oznaka kojim je upravljao 21-godišnji državljanin Albanije. Granična policija i djelatnici carine su, zbog sumnje na krijumčarenje, zatražili nalog za pretragu vozila i prepravljenom prostoru u vozilu pronašli su osam paketa s ukupno 4 kilograma i 550 grama heroina, priopćila je policija.
Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja albanski je državljanin, uz kaznenu prijavu zbog sumnje da je počinio kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama, predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

SVIJET

Prvi čovjek Islamske države u Afganistanu Abdul Hasib ubijen je u operaciji koju su 27. travnja zajednički provele afganistanske snage i američki specijalci u pokrajini Nangarhar, potvrdili su američki i afganistanski dužnosnici.
Vjeruje se da je Hasib, koji je imenovan za vođu IS-a u Afganistanu prošle godine nakon što je u napadu dronom ubijen njegov prethodnik Hafiz Saaed Khan, organizirao niz smrtonosnih napada na tlu Afganistana, uključujući i napad na glavnu vojnu bolnicu u Kabulu 8. ožujka u kojemu su ubijeni deseci ljudi.
Ova uspješna zajednička operacija još je jedan važan korak u našoj neumornoj kampanji za pobjedu nad skupinom ISIS-K 2017. godine, navodi se u izjavi najvišeg američkog zapovjednika u Afganistanu generala Johna Nicholsona u kojoj se potvrđuje ubojstvo Hasiba.
Lokalna podružnica Islamske države poznata je i kao Islamska država Korasan (ISIS-K) prema starom nazivu za regiju u kojoj se nalazi Afganistan. Ona djeluje od 2015. godine i bori se protiv afganistanskih i američkih snaga, ali i protiv talibana.
------------------------------------------------------------------------------------
Uvjerljivom pobjedom Emmanuel Macron postao je novi predsjednik Francuske. Kandidat centra, zagovornik EU-a i tolerancije kao najmlađi predsjednik Francuske vodit će tu zemlju idućih pet godina. Službene izlazne ankete pokazuju kako je dobio oko 65 posto glasova. Zanimljiv je i podatak da čak 25,3 posto Francuza u drugom krugu nije glasovalo - što je povijesni rekord. Međutim, Marine Le Pen s osvojenih oko 35 posto glasova tako potvrdila da je u posljednjih 15 godina u Francuskoj udvostručena potpora radikalnoj desnici.
Emmanuel Macron poručio je iz svog izbornog stožera kako će se boriti protiv podjela koje 'potkopavaju' Francusku, naglasivši da se za njegovu zemlju otvara nova stranica. Naglasio je da će raditi na "ponovnoj izgradnji veza između Europe i njezinih građana". "Hajdemo voljeti Francusku", poručio je Macron koji je potom svoju pobjedu krenuo slaviti ispred muzeja Louvre. Tamo ga je dočekalo više tisuća građana. Pristaše Le Pen, njih oko tisuću, okupilo se u jednom restoranu u šumi Vincennes, nedaleko Pariza. Desetak medija nije dobilo dopuštenje da uđe na njezinu izbornu večer.
Čelnica francuske Nacionalne fronte Marine Le Pen nakon objave prvih projekcija razgovarala je telefonski s Macronom, čestitala mu i zaželjela uspjeh pred brojnim izazovima. Izvori bliski Macronu kažu da su on i Le Pen "kratko i srdačno" razgovarali. Marine Le Pen rekla je da su Francuzi izabrali kontinuitet, a rezultat svoje stranke pozdravila je kao "povijesni". Nacionalna fronta je "prva oporbena snaga", rekla je Le Pen. "Bit ću na čelu bitke" na parlamentarnim izborima 11. i 18. lipnja, najavila je.
Skandal u kojemu je u finišu kampanje otkriveno hakiranje Macronovih osobnih i poslovnih dokumenata, a za što je odmah prst uprt prema Moskvi, ne bi trebao umnogome promijeniti očekivani ishod današnjih izbora - centrist Macron sigurno grabi prema Elizejskoj palači. Istina, posljednji podaci govore o 18 posto neopredijeljenih birača, a međusobnu razliku u konačnici bi mogla smanjiti i očekivana rekordno niska izlaznost (ankete govore o čak četvrtini birača koji neće izaći na birališta).
Najveća apstinencija očekuje se kod onih koji su prije dva tjedna svoj glas dali Lucu Mélenchonu. Vođa francuske krajnje ljevice pozvao je svoje birače da ne glasuju za Le Pen, ali nije rekao glasujte za Macrona. IPSOS, međutim, prognozira kako će 62 posto Mélenchonovih pristaša ipak dati glas bivšemu investicijskom bankaru, isto kao i 48 posto zagovornika republikanca Fillona. Od pet najvažnijih sindikata, koji su redom pozvali birače da ne glasuju za Le Pen, samo su dva inače agitirala za Macrona.
Današnji drugi krug izbora zapravo je ponajviše referendum o prvakinji krajnje desnice i njezinoj populističkoj, antiimigracijskoj, antieuropskoj politici te francuskom članstvu u Europskoj uniji, oko čega se dva protukandidata najviše razilaze. Macron želi jaču integraciju reformirane Unije do te mjere da zagovara zaseban proračun eurozone. Le Pen želi Europu nacija, napuštanje Europske unije, zatvaranje granica, Frexit (zgodno, izlazak iz eurozone, čemu se protivi oko 70 posto Francuza, za nju više nije uvjet nego cilj). Iako će Le Pen danas najvjerojatnije morati čestitati Macronu, a briselski čelnici naslađivat će se kratkovidno još jednim udarcem populizmu na Starom kontinentu, Europu itekako mora zabrinuti razina euroskepticizma u Francuskoj.
Marine Le Pen mogla bi na valu te agende osvojiti, naime, i do 14 milijuna glasova. Ništa čudno, Nacionalna fronta postala je prvi izbor radničke klase u Francuskoj, one koja je najveća žrtva globalizacije i najveći protivnik Unije. Nacionalna fronta trenutačno ima osam gradonačelnika, dva zastupnika u francuskom parlamentu i dvadeset europarlamentaraca, ali svoju će snagu tek pokazati na parlamentarnim izborima, presudnima za budućeg francuskog predsjednika, koji traži parlamentarnu većinu kako bi učinkovito vladao zemljom željnom dubinskih reformi. Dvadeset godina ekonomske stagnacije (nezaposlenost u Francuskoj dvostruko je veća nego u Njemačkoj) i zasićenost političkim elitama (Francuzi su u prvom krugu ovih izbora odbacili dvije najveće stranke, socijaliste i republikance) učinili su svoje.
Francuska je danas podijeljena na dva dijela – onu kozmopolitsku kojoj ide dobro i onu drugu, koja strepi za vlastitu egzistenciju i koja je zabrinuta za svoj identitet. Macronov pokret zasad broji 200 tisuća članova i jest u nadiranju, ali Marine Le Pen strpljivo čeka novu šansu, njegov mogući kiks u sljedećih pet godina. A onda bi mogla naplatiti sve, na užas mnogih.
------------------------------------------------------------------------------------
Tri tisuće izbjeglica i migranata spašeno je u subotu iz Sredozemnog mora, izvijestila je talijanska obalna straža dan nakon što je prvih 3.000 spašeno iz mora.
Humanitarne organizacije objavile su da se u petak najmanje sedam migranata utopilo. Više od tisuću ljudi utopilo se ove godine pokušavajući morskim putem doći do Europe.
Frontex, agencija Europske unije za nadzor granice, na Twitteru je objavila da je tijekom spasilačke operacije u petak norveški brod Siem Pilot spasio 700 ljudi.
--------------------------------------------------------------------------------
Pripadnici terorističke skupine Boko Haram oslobodili su 82 učenice iz skupine više od 200 djevojaka koje su oteli u travnju 2014. u sjeveroistočnome gradu Chiboku, objavili su dužnosnici.
Djevojke su oslobođene nakon pregovora s vladom, objavio je dužnosnik koji je tražio da ne bude imenovan.
Vojni izvor rekao je da su djevojke u mjestu Banki blizu granice s Kamerunom, gdje će obaviti liječnički pregled prije nego što budu prevezene zrakoplovom do Maidugurija, glavnoga grada države Borno.
Džihadistička skupina Boko Haram pobunu je počela prije osam godina i nema naznaka da bi je mogla prekinuti. Oko 220 djevojčica bilo je oteto iz škole prije tri godine u napadu izvedenom noću.
Više od 20 djevojaka oslobođeno je u listopadu zahvaljujući dogovoru u kojem je posredovao Međunarodni Crveni križ. Neke su uspjele pobjeći ili su spašene, no za 195 se vjerovalo da su još zatočene prije današnjeg oslobađanja.
Nigerijski predsjednik Muhammadu Buhari rekao je u travnju da vlada pregovara o oslobađanju preostalih zatočenica. Iako je otmica iz Chiboka najpoznatija, skupina Boko Haram otela je tisuće odraslih osoba i djece, a mnogi od tih slučajeva prošli su medijski nezapaženo i zanemareni su.
Boko Haram je ubio više od 20.000 ljudi i raselio više od 2 milijuna otkako je počeo pobunu kojom teži uspostaviti islamski kalifat na sjeveroistoku Nigerije.
Iako vojska tvrdi da je ugušila pobunu, veliki dijelovi sjeveroistoka, posebice država Borno, još su izloženi prijetnjama militanata, a samoubilački napadi i oružani napadi pojačali su se od završetka kišnog razdoblja krajem 2016.

SPORT

Najbolji hrvatski tenisač Marin Čilić pobjednik je ATP turnira u Istanbulu, on je u finalu svladao prvog nositelja, Kanađanina Miloša Raonića sa 7:6 (3), 6:3 nakon dva sata igre.
Za Čilića je ovo 17. turnirski naslov u karijeri, prvi u 2017. godini, a slavljem u Istanbulu produžio je niz osvajanja barem jednog turnira u godini na već 10 godina.
Prvi naslov osvojio je u New Havenu u kolovozu 2008. i od tada je svake godine podizao barem po jedan trofej svake godine. Ovo je našem igraču drugi osvojeni turnir na zemlji, dosada je na ovoj podlozi slavio samo u Umagu 2012.
Bio je ovo treći međusobni ogled Čilića i Raonića i druga pobjeda našeg igrača.

Vremenska prognoza za sutra, utorak, 9. 5. 2017.

Promjenljivo oblačno i hladnije, ponegdje s malo kiše, a mogući su i pljuskovi s grmljavinom. Poslijepodne sa zapada djelomično razvedravanje. Zapuhat će povremeno umjeren sjeverni vjetar, uz obalu umjerena i jaka bura, prema otvorenom moru sjeverozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura zraka od 7 do 12, na Jadranu između 9 i 14, a najviša dnevna od 11 do 16, na Jadranu između 17 i 20 C.st.

Read 96 times